Pređi na glavni sadržaj
SmartGambling.me
Redakcijski materijal

Kvote kladionice

SmartGambling.me·

U članku će biti reči o važnosti veličine koeficijenata, čak i desetih, stotih i hiljaditih delova. Zato će svi primeri biti navedeni u decimalnim koeficijentima oblika „1,85“. Ipak, treba imati na umu da sve informacije predstavljene u nastavku važe i za druge vrste koeficijenata (razlomljene: na primer 1/2, ili koeficijente u američkom formatu: +650). Budući da je oblik koeficijenta samo forma, oni suštinski znače isto.

Kvote kladionice

Veličina kvota koje nude kladionice

U članku će biti reči o važnosti veličine kvota, čak i desetih, stotih i hiljaditih delova. Shodno tome, svi primeri biće navedeni u decimalnim kvotama, koje imaju oblik  «1,85». Ipak, treba imati na umu da sve informacije predstavljene u nastavku važe i za sve druge vrste kvota (razlomljene: 1/2, na primer, ili kvote u američkom formatu: +650). Pošto je vrsta kvote samo forma, one u suštini znače isto.

Nije retka situacija kada igrač koji se kladi ne obraća naročitu pažnju na kvotu. Ne razlikujući previše 1,85 od 2,02. Jasno je da i jedna i druga označavaju približno jednake šanse za pobedu. A ako se uz to kladi i na omiljeni tim, čini se sasvim nebitnim kolika će biti kvota, najvažnije je da tim pobedi!

Tipično razmišljanje ljubitelja klađenja

Lirska digresija. Autor članka ima pozitivan odnos prema ljubiteljima. Klađenje je, između ostalog, sasvim dobar vid odmora, koji spaja prijatnu mogućnost zarade. Druga je stvar što je amaterska igra na klađenje ispunjena emocijama i slučajnostima. Za razliku od rutinske profesionalne igre. Koja igraču donosi sistematski prihod. U profesionalnoj igri situacija je nešto drugačija. Profesionalci često rade sa serijama opklada i, na primer, pri radu s progresivnim strategijama, razlomljeni delovi kvota postaju važni, a u nekim situacijama — od presudne važnosti.

Pominjući progresivne strategije, uzeću za osnovu klasičnu progresivnu strategiju, čija upotreba veoma jasno pokazuje značajne razlike i važnost kvota — Martingejl sistem.

Nije tajna da mnogi igrači koriste Martingejl strategiju. Poznato je da je ta strategija teoretski (a često i u praksi) neprofitabilna za igrača. Ipak, princip ugrađen u Martingejl strategiju često se primenjuje u drugim strategijama, a ponekad kratkotrajna upotreba jurenja gubitaka (kako se još naziva Martingejl strategija) može biti opravdana i efikasno iskorišćena. Ne treba zaboraviti ni mogućnost uračunavanja negativnih ishoda primene ove strategije; o toj metodi je detaljno napisano u članku o Martingejl sistemu na našem sajtu.

Razmotrimo dve serije od 10 opklada sa kvotama koje se razlikuju za jednu stotinku. U jednom slučaju to će biti kvota 1,33. U drugom — 1,34. Takve kvote, na primer, daje William Hill za tržište par/nepar (za ishod «nepar») poenima u setu u pojedinačnim teniskim mečevima. Veoma je pogodna za testiranje klađenja uživo ili automatizovanog klađenja. Ovo tržište obrađuje skripta WH12 T, na primer.

Postavimo nivo prihoda od $ 1 sa svakog nivoa. Bez proporcionalnog povećanja prihoda na svakom nivou. Tako ćemo na prvom nivou zaraditi $ 1. Na drugom — $ 1. Na trećem — $ 1. I tako dalje. Obračun se može izvršiti usmeno, a može se upotrebiti i kalkulator za jurenje gubitaka — Martingale Calculator Pro. On će izračunati seriju brže i bez grešaka.

Evo šta dobijamo za kvotu 1,33:

Prozor Martingale Calculator Pro sa obračunom opklada

  1. 1 nivo — opklada 3,03
  2. 2 nivo — opklada 12,21
  3. …
  4. 10 nivo — opklada 850’208,36

Ista slika važi i za kvotu 1,34:

Prozor Martingale Calculator Pro sa tabelom obračuna

  • 1 nivo — opklada 2,94
  • 2 nivo — opklada 11,59
  • …
  • 10 nivo — opklada 674’767,28

Da, mala kvota (u progresivnim strategijama omogućava brži rast iznosa opklade od nivoa do nivoa). Da, 10 nivoa u Martingejl sistemu — gotovo je neverovatno u stvarnoj igri (potvrda se nalazi u tabeli odnosa kvota i verovatnoća). Ali ovaj primer je ovde naveden da bi pokazao razliku od jedne stotinke u kvotama. A ta razlika dostiže više od 170’000 na 10 nivoa pri ovom nivou kvota! Nije malo, zar ne?

Ovo je bio prvi primer. Apstraktan, jer je malo verovatno da neko u praksi igra Martingejlom sa stotinama hiljada dolara.

Razmotrimo drugi primer, znatno bliži stvarnoj igračkoj praksi. Uzmimo neki događaj čija je verovatnoća 50%. Po ko zna koji put možemo da se obratimo tabeli odnosa kvota i verovatnoća. I vidimo da različite kladionice obično daju za takav događaj kvote od 1,85 do 2,02. Razmotrimo ove granične vrednosti. Kao strategije izabraćemo flet, kao demonstraciju neprogresivne strategije, i isti Martingejl, kao primer progresivne. 10 opklada fletom naspram 10 nivoa po Martingejl sistemu.

U ovom primeru se ne uzima u obzir procena verovatnoće dobitka/gubitka kao rezultat ove serije. Obračun nije složen, ali nije reprezentativan, jer je 10 opklada premali uzorak i imaće samo teorijski karakter.

Zamislimo da pomoću flet strategije dobijamo svih 10 opklada. Sasvim realan događaj, ništa natprirodno u profesionalnoj igri, to se često dešava. Iznos opklade je $ 10. U slučaju dobitka svih opklada sa kvotom 1,85, igrač ostvaruje profit u iznosu od $ 85. Pri radnom banku od $ 10 profit će iznositi 850%, što, naravno, nije malo. Istovremeno, pri kvoti 2,02 ovaj procenat raste na 1020%! Razlika od 200+% — zar to nije dovoljno ubedljiv razlog da se kladite po povoljnijim kvotama?

A šta je sa progresivnom strategijom? Za Martingejl sistem postavimo profit od $ 10 sa svakog nivoa, postavljajući ih 10, kao i u prethodnom primeru. Dobijamo sledeću sliku: za kvotu 1,85 iznos banke treba da bude $ 23’842,18. Dok kvota 2,02 omogućava da se radni bank smanji čak na $ 9’269,23. Više od 2 puta!

Da li treba navoditi još neke upečatljivije primere? Smatramo da ne.

Kako pronaći najbolje kvote kladionica?

Za profesionalno klađenje igrači drže otvorene naloge kod više kladionica. Uobičajeni minimum je 4-5 kladionica, pa sve do nekoliko desetina. To je uobičajena praksa; veći broj naloga pruža komfornije uslove za klađenje, mada zahteva sredstva na svakom od njih. Međutim, taj problem se obično rešava jedinstvenim nalogom na Skrill i trenutnom dopunom računa u potrebnoj kladionici, po potrebi.

Da biste pronašli kladionicu koja nudi najbolje kvote za željeni događaj, postoje posebni servisi. Oni se obično kombinuju sa skenerima arbitražnih opklada ili servisima za analizu kretanja kladioničarskih kvota.

U trenutku pisanja članka postoje dva najbolja takva servisa: AllBestBets, odeljak za poređenje kvota, i OddStorm — premium servis sa ogromnim brojem mogućnosti za poređenje kvota i analizu njihovih promena. Korišćenje servisa je praktično, a informacije su delimično besplatne. Vrednost tih informacija je nesporna; u članku smo detaljno objasnili zašto.

Načini zapisa kvota. Decimalne, razlomljene, američke

Radoznali kladioničar, proučavajući kladionice koje posluju u različitim delovima sveta, može primetiti da se način zapisa ponude svuda razlikuje. Na postsovjetskom prostoru navikli smo na kladionice koje svoju ponudu predstavljaju u obliku decimalnih kvota. To je evropska varijanta. Postoje i britanske, američke i nekoliko vrsta azijskih kvota. U ovom pregledu razmotrićemo različite „kvote“, njihove osobine, razlike i međusobno preračunavanje.  

Evropske ili decimalne kvote

Uobičajene decimalne kvote karakteristične su za kladionice iz kontinentalne Evrope. Primeri takvog zapisa su:

1.10, 1.15, 1.22, 1.30, 1.45, 1.64, 1.77, 1.80, 1.95, 2.00, 2.25, 2.80, 3.20, 4.00, 15.00.

Ovaj pokazatelj je veoma praktičan i jednostavan za korišćenje. Dovoljno je pomnožiti iznos koji nameravate da uplatite ovim pokazateljem da biste dobili konačan iznos isplate. Dobitak je „bruto“, jer uključuje i uložena sredstva. U suštini, ovakav zapis može se formulisati na nivou: „bilo je – postalo je“. Na primer, ulažemo 1 000 rubalja na „kvotu“ 1.75.

1 000 * 1.75 = 1 750

Bilo je: 1 000 rubalja. Postalo je: 1 750 rubalja.

Da bismo izračunali neto dobitak opklade, od konačnog iznosa treba oduzeti uložena sredstva. U ovom primeru: 1 750 – 1 000 = 750 rubalja neto dobiti.

Ako unapred uporedimo sa školom britanskih, američkih i azijskih kladionica, tamo se operiše neto dobitkom u odnosu na iznos opklade.

Decimalni način zapisa praktično je upoređivati sa verovatnoćom ishoda. Pritom ovu formulaciju ne koristimo slučajno. Kladionice i mediji koji ih opslužuju tvrde da pokazatelji u ponudi predstavljaju odraz verovatnoće ishoda. Analizirajući prirodu kvota u odgovarajućem članku, pokazali smo da su pokazatelji u ponudi veoma podložni špekulacijama. Zato je pravilnije izračunati verovatnoću konkretnog ishoda, prevesti je u decimalni oblik i uporediti sa ponuđenom „kvotom“. Tako se ispostavlja da je zapis u obliku decimalnih razlomaka pogodan za takvo poređenje. Međutim, nije sasvim ispravno unapred nazivati kvotu ekvivalentom verovatnoće.

Na primer, verovatnoća 50% može se predstaviti kao decimalni evropski pokazatelj 2.00. Dakle, 100% se deli procentom verovatnoće:

100% / 50% = 2

Obično se zapisuje kao 2.00, pošto obično postoji ostatak do stotih. Na primer, verovatnoća ishoda od 75% može se uporediti sa pokazateljem: 1.33.

Vraćajući se na verovatnoću 50 na 50, uzimajući u obzir maržu kladionice, pokazatelj će biti zapisan kao 1.88-1.95. Dakle, ako u stvarnoj ponudi vidimo „kvotu“ tačno 2.00, iza nje stoji verovatnoća manja od 50%.

Među prednostima decimalnog načina zapisa može se istaći njegova nevezanost za konkretne okrugle iznose. Nije potrebno razmišljati koliko uložiti da bi se dobio okrugao iznos ili koliko ćemo dobiti ako uložimo okrugao iznos. Kada se takva praksa odražava u britanskim, američkim kvotama i njihovim izvedenicama, kladioničar više razmišlja o profitabilnosti nego o adekvatnosti verovatnoće. Sa decimalnim „kvotama“ možemo samostalno menjati iznos opklade i ne opterećivati se nekakvim celim brojevima.

Dakle, može se reći da su decimalni pokazatelji bliži samoj teorijskoj osnovi klađenja, proračunima verovatnoće. Drugi sistemi, koje ćemo razmotriti u nastavku, više su prilagođeni igračima sklonim hazardu i manipulaciji njihovom pohlepom.   

Britanske razlomljene kvote

Englezi su dosledni sebi. Kada svi imaju metre, oni imaju stope, funte umesto kilograma i slično. Nije iznenađujuće što se i kladioničarske kotacije u čisto britanskim kladionicama razlikuju od kontinentalnih evropskih. Zapisi u britanskim kladionicama izgledaju kao razlomci, pa se zato nazivaju razlomljenim kvotama.

Brojilac razlomka britanske „kvote“ označava iznos neto dobiti, a imenilac iznos uloga. Na primer, 1/1 je zapis decimalne kvote 2.00, koja odražava 50% verovatnoću i jednakost uloženog novca i neto dobitka, odnosno udvostručavanje konačnog iznosa.

Britanski pokazatelj 1/4 znači da ulažemo 4 funti i dobijamo 1 funtu neto dobiti. To je ekvivalent decimalne kvote 1.25. Razlomljena „kvota“ 3/4 odgovara pokazatelju 1.75. Ulažemo 4 funte, dobijamo 7. Dakle, 3 neto dobiti. Zapis 7/5 predstavlja dobitak od 7 funti, uz ulog od 5 funti. Ekvivalent decimalne kvote je 2.40.

Praktično je to što nije potrebno izračunavati neto dobitak, jer je odmah vidljiv. Ali takva vizuelizacija funkcioniše samo ako igrač operiše iznosima uloga koji su višekratnici imenioca razlomka, što nije uvek praktično. Za različite iznose uloga, iz takvog razlomka vidi se samo stopa dobiti u odnosu na uloženi iznos. I dalje je potrebno računati da bi se tačno saznalo koliko ćemo dobiti. Na primer, igrač namerava da ulaže po 3 funti na svaku opkladu. Ali razlomci različitih ishoda imaju različite imenioce: 2, 3, 4, 5 i tako dalje. Ako razlomci sa trojkom u imeniocu odmah omogućavaju da se vidi dobitak, za druge kvote moraće da se obave, iako najjednostavniji, proračuni. Tako se prednosti decimalnih pokazatelja poništavaju. Nije iznenađujuće što ovaj oblik nije stekao svetsku popularnost.     

Američke kvote

Pokazatelji kladioničarskih kvota koje se koriste u SAD izgledaju kao trocifreni brojevi sa znakovima „+“ ili „-“. Trocifrenost je vezana za iznos od $100. Tako „Jenkiji“ očigledno lakše računaju. Znak plus govori o tome da je iznos neto dobitka veći od uplaćenog iznosa. Na primer, pokazatelj +120 ukazuje na to da, ako uložimo $100, dobijamo $120 neto dobiti. Dakle, to je ekvivalent decimalnoj kvoti 2.20.

Znak minus ukazuje na to da je iznos neto dobiti manji od iznosa uloga. Na primer, američka „kvota“ -110 znači da treba uložiti $110 da bi se osvojilo $100 neto. To je ekvivalent decimalnom pokazatelju 1.909. Vrednost 2.00 u decimalnom formatu izgledaće kao „Even“ ili „odds 100“, ređe jednostavno 100.

Dakle, vidimo vezu sa konkretnim okruglim iznosom, ali je teško na neki način upoređivati je sa pokazateljima verovatnoće bez dodatnih proračuna.

Formula za pretvaranje američke kvote sa znakom „+“ u evropsku:

(+K + 100) / 100 = k

Primeri:

  • (+300 + 100) / 100 = 4.00
  • (+160 + 100) / 100 = 2.60
  • (+105 + 100) / 100 = 2.05

Preračunavanje američke „kvote“ sa znakom „-“:

(|-K| + 100) / |-K| = k

Primeri:

  • -135

(|-135| + 100) / |-135| = 235 / 135 = 1.74

  • -180

(180 + 100) / 180 = 280 / 180 = 1.555

Obično velike međunarodne kladionice imaju interfejs sa mogućnošću prebacivanja prikaza kvota. To se radi kako neki Evropljani koji dođu da se klade ne bi „pali u nesvest“. Međutim, neke lokalne kladionice mogu nuditi ponudu isključivo u američkom formatu. Zato će igrači koje zanima proširena ponuda za isključivo američke sportove morati da se prilagode tom novom i neobičnom formatu „kvota“.    

Azijske kvote

Azijsko tržište sportskog klađenja razvija se veoma brzo. S obzirom na broj stanovnika, to je najveći segment svetskog klađenja. Nije čudno što tamo vlada posebna atmosfera. Naravno, u velikoj meri se direktno preuzimaju i kopiraju evropske i američke kladioničarske tradicije. Ipak, pojavljuju se i sopstveni načini prikazivanja kvota. Mogu se izdvojiti sledeće varijante:

  • Hongkonški;
  • Malezijski (malajski);
  • Indonežanski.

Jasno je da su sve ove varijacije izvedene iz evropskih ili američkih formata prikaza kvota.

Hongkonška kvota takođe je predstavljena kao decimalni broj, poput evropske. Međutim, ona ne prikazuje konačan iznos koji će se naći na računu igrača nakon dobitka, već samo neto dobit. Na primer, evropske decimalne „kvote“: 1.50, 1.88, 2.80, 3.20, odgovaraju hongkonškim: 0.50, 0.88, 1.80, 2.20. U suštini, samo oduzimamo 1.

Malezijska kvota takođe izgleda kao decimalni broj, ali je njeno tumačenje pomalo neobično za domaće kladioničare. U nekim slučajevima pokazuje koliko treba uložiti da bi se osvojio ceo broj, na primer $1, $10 ili $100. Ili pokazuje koliko će biti osvojeno pri takvom celom ulogu. Malezijske kvote mogu biti jednake 1, ali ne veće. Biće jednake jedinici ako je reč o decimalnoj „kvoti“ 2.00 i ako je iznos neto dobitka jednak iznosu uloga. U tom slučaju može se sresti zapis „odds 1.00“.

Ispred zapisa malezijske „kvote“ stavlja se znak „+“ ili „-“. Pokazatelj sa plusom govori da ulažemo ceo iznos. Na primer, pokazatelj +0.5 znači da ćemo, ako uložimo $100, dobiti neto dobit $50. U suštini, to je evropski pokazatelj 1.50. Malezijska +0.88 je decimalna 1.88. Ako uložimo $100, dobijamo $88 neto.

Ako se ispred zapisa nalazi minus, to ukazuje na to da je neto dobit veća od iznosa uloga. Decimalna kvota bi bila veća od 2.00. Na primer, -0.5 znači da treba uložiti $50 da bi se osvojilo $100 neto. To je ekvivalent evropskog pokazatelja 3.00. $50 * 3.00 = $150. Dakle, $100 neto. Uopšteno, koristi se približno ista logika kao i pri formiranju američkih „kvota“.

Indonežanska kvota je jednostavno američka varijanta podeljena sa 100. Na primer, američke: -200, +150, +200, biće indonežanske: -2.00, 1.50, 2.00.

Zaključci

Igrač koji boravi u zatvorenom svetu domaćih kladionica susreće se isključivo sa evropskim decimalnim kvotama. Čak se i sa nekim vodećim međunarodnim kladionicama komunicira putem ove vrste „kvota“. Zato su ove informacije date radi opšteg obrazovanja. Možda se nađete negde u Americi, Britaniji ili Aziji i poželite da se „kladite“. Sada znate kako da razumete različite formate prikaza kvota i kako da brojeve pretvorite u uobičajeni decimalni oblik.